Ministarstvo turizma i sporta zaprimilo je 468 projektnih prijedloga po objavljenim javnim pozivima za projekte javne i privatne turističke infrastrukture. Za ove pozive temeljem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, koji su bili raspisani od 5. listopada 2022. godine do 1. ožujka 2023. godine, osigurali smo bespovratna sredstva za turistički sektor u ukupnoj vrijednosti od 289,3 milijuna eura.
Javni pozivi u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti dio su cjelovite reforme turizma koju provodi Vlada Republike Hrvatske, a koja uključuje donošenje zakonskih i strateških dokumenata, ali i dosad najveće ulaganje u turizam putem sredstava iz EU fondova te iz državnog proračuna u ukupnoj vrijednosti većoj od 1,27 milijarde eura do 2030. godine.
Ministarstvo turizma i sporta, izradilo je Strategiju razvoja održivog turizma do 2030. godine koju je usvojio Hrvatski sabor na sjednici održanoj 16. prosinca 2022. godine. Nakon sveobuhvatnih konzultacija s dionicima iz sektora turizma, uskoro će biti u javnom savjetovanju i Nacionalni plan razvoja održivog turizma do 2027. godine, kojim će se propisati aktivnosti i konkretne mjere za provedbu Strategije.
Također, u tijeku je i izrada krovnog zakona za turizam, Zakona o turizmu, kojim će se uspostaviti učinkoviti sustav upravljanja razvojem turizma.
Javni pozivi u okviru NPOO usmjereni su na ostvarenje strateških ciljeva i potpunu transformaciju hrvatskog turizma kako bi se osigurala njegova održivost i otpornost u budućnosti.
„Ministarstvo turizma i sporta, započelo je s reformom upravljanja hrvatskim turizmom prije godinu i pol dana i danas vidimo konkretne rezultate te reforme. Strategijom razvoja održivog turizma do 2030. godine odredili smo da će se razvoj turizma usmjeriti prema cjelogodišnjem i održivom turizmu, za koji je neophodna zelena i digitalna tranzicija. Ova značajna bespovratna sredstva su namijenjena upravo tome. Naglasak je osobito na dva posebna oblika turizma koji snažno doprinose cjelogodišnjem i regionalno uravnoteženom razvoju turizma, ali i boljoj kvaliteti života i osiguravanju radnih mjesta za lokalno stanovništvo. Riječ je o zdravstvenom i aktivnom turizmu, gdje su ulaganja u javnu lječilišnu i sportsku infrastrukturu poticaj za razvoj cijelih regija, uključujući i malog i srednjeg poduzetništva i samozapošljavanja. Očekujemo da će ova ulaganja rezultirati stvaranjem termalnih rivijera u kontinentalnom dijelu te klimatskih i zračnih termi u Jadranskoj Hrvatskoj, koje će učiniti hrvatski turizam konkurentnijim i privlačnijim tijekom cijele godine. Analiza Ekonomskog instituta pokazuje kako smo odabrali pravi smjer, a velik interes za ove pozive potvrđuje da je sektor spreman za taj iskorak“, poručila je ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac.
Spomenutim javnim pozivima od ukupno osigurane vrijednosti bespovratnih sredstava od 289,3 milijuna eura, za javni sektor odnosno za „Regionalnu diversifikaciju i specijalizaciju hrvatskog turizma kroz ulaganja u razvoj turističkih proizvoda visoke dodane vrijednosti“ osigurano je 123,4 milijuna eura, dok je 165,9 milijuna eura bespovratnih sredstava namijenjeno privatnom sektoru za „Jačanje konkurentnosti poduzetnika te poticanje zelene i digitalne tranzicije sektora turizma“.
Na javni poziv za javnu infrastrukturu zaprimljeno je 220, a na javni poziv za privatnu infrastrukturu zaprimljeno 248 projektnih prijedloga.
Svaki javni poziv podijeljen je u tri grupe i to poziv „Regionalna diversifikacija i specijalizacija hrvatskog turizma kroz ulaganja u razvoj turističkih proizvoda visoke dodane vrijednosti“ (vrijednost bespovratnih sredstava: 123,4 milijuna eura) na posjetiteljsku infrastrukturu (vrijednost bespovratnih sredstava: 24,6 milijuna eura), infrastrukturu aktivnog turizma (vrijednost bespovratnih sredstava: 37,2 milijuna eura) te infrastrukturu u funkciji razvoja lječilišnog i wellness turizma (vrijednost bespovratnih sredstava: 61,7 milijuna eura), a poziv „Jačanje konkurentnosti poduzetnika te poticanje zelene i digitalne tranzicije sektora turizma“ (vrijednost bespovratnih sredstava: 165,9 milijuna eura) na razvoj turističkih proizvoda prihvatljivih za okoliš, učinkovitost resursa te zelenu i digitalnu tranziciju (vrijednost bespovratnih sredstava: 135,4 milijuna eura), zelenu i digitalnu tranziciju malih iznajmljivača te njihovu transformaciju u poduzetnike u turizmu i ugostiteljstvu (vrijednost bespovratnih sredstava: 6,6 milijuna eura) i poticanje razvoja proizvoda i usluga te poslovnih modela u ekosustavima u lancu vrijednosti turizma koje doprinose zelenoj i digitalnoj tranziciji i rješavanju ključnih izazova u sektoru turizma (vrijednost bespovratnih sredstava: 23,9 milijuna eura).
Rok za evaluaciju projektnih prijedloga je 90 dana nakon čega slijedi odluka o financiranju te zaključivanje ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava. Svi ugovoreni projekti moraju biti završeni do lipnja 2025. godine, kako je to predviđeno i uvjetima poziva.
Ministarstvo je u suradnji s Ekonomskim institutom izradilo analizu učinka ulaganja u zdravstveni turizam na hrvatsko gospodarstvo. Analiza pokazuje kako ulaganje od 61,7 milijuna eura u zdravstveni turizam ima potencijal pokrenuti novi investicijski ciklus u hrvatskom gospodarstvu. Procjenjuje se da bi takvo ulaganje u kratkom roku moglo generirati dodatnih 1,13 milijardi eura investicija, što predstavlja 9,8 posto ukupnih investicija koje je hrvatsko gospodarstvo ostvarilo u 2021. godini te da bi stvorilo 356 milijuna eura novog bruto dodanog proizvoda, što predstavlja 0,8 posto ukupno ostvarenog bruto domaćeg proizvoda u Republici Hrvatskoj u 2021. godini.
Većina pozitivnog učinka ulaganja u zdravstveni turizam za generiranje novih investicija ostvaruje se u kratkom roku, ali kod bruto domaćeg proizvoda ova ulaganja generiraju još znatno veće učinke u dugom roku. Ukupni učinci na stvaranje novog bruto domaćeg proizvoda stoga su procijenjeni na 1,26 milijardi eura, što je 2,8 posto domaćeg proizvoda ostvarenog u Hrvatskoj u 2021.
„Svi ovi podaci potvrđuju nam kako će ove investicije dati novi zamah hrvatskom turizmu, ali i gospodarstvu u cjelini. Kako bismo zadržali kontinuitet ulaganja, osigurali smo i više od 200 milijuna eura u sklopu Višegodišnjeg financijskog okvira za projekte iz sektora turizma i sporta, kojima će biti omogućen nastavak ovog investicijskog ciklusa“, zaključila je Brnjac.
